Agence Germain Pire

Home

Bottom

Day



Vernissage du Fotoklub Split "100 ans - 100 photos"


Salon François Collet

Du vendredi 13 au lundi 23 juillet
Entrée libre du lundi au vendredi
10h30 > 17h, samedi 10h > 12h

100 ans - 100 photos

Fotoklub Split a été fondé en 1911 par les citoyens de la ville de Split, amateurs et amoureux de la photographie. Trois générations de photographes exposent leur passion de cette ville unique dans l'histoire de la Méditerranée. Les critères élevés et standards de valeurs de Fotoklub sont présents dans toutes les photos exposées.
Organisée par l'AMCA-Paris, Association des Anciens étudiants des Universités Croates, sous le haut patronage de l'Ambassade de la République de Croatie en France.

Vernissage du Fotoklub Split "100 ans - 100 photos"

Fotoklub Split u suradnji s udrugom AMCA i Veleposlanstvm Republike Hrvatske u Francuskoj, a pod pokroviteljstvom Grada Splita i Ministarstva kulture RH ove godine organizira veliku retrospektivnu izložbu "100 godina Fotokluba Split" u Vijećnici 6. arondismana u Parizu, 78 Rue Bonaparte Paris 6e. Otvorenje izložbe bit će 12. srpnja 2018. U 18:30 h, a bit će otvorena do 23. srpnja.

Izložba je po prvi put otvorena u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu 2011. godine povodom stogodišnje obljetnice Fotokluba Split i nakon što je obišla nekoliko gradova u Hrvatskoj sada se po prvi predstavlja međunarodnoj publici, u srcu jedne od velikih europskih kulturnih metropola.

Kroz 109 fotografija predstavljeno je 108 članova Fotokluba Split, te je napravljen presjek ponajboljih fotografskih ostvarenja u prvom stoljeću djelovanja Fotokluba. Značaj ove izložbe ne počiva samo na vizualnoj virtuoznosti, već i na dokumentarnoj i povijesnoj vrijednosti - svjedočanstvu razvoja bogate fotografske tradicije grada Splita

Tematski i vizualno bogata i raznolika, ova izložba je svakako jedna od najznačajnijih hrvatskih fotografskih kolekcija, a predstavljanje na međunarodnoj pozornici je nesumnjivo velik i značajan korak za popularizaciju domaće kulturne baštine u globalnom kontekstu.
Ukoliko se nađete u blizini Pariza, ne propustite priliku uveličati ovaj događaj svojim prisustvom!

100 godina Fotokluba Split

Izložba kojom se u srpnju 2018. godine Fotoklub Split predstavlja u Parizu, francuskoj prijestolnici i kolijevci fotografije, prilika je da se prisjetimo početaka povijesti svjetlopisa. Louis Jacques Mandé Daguerre je 1839. u pariškoj Akademiji javno predstavio dagerotipiju, prvu priznatu fotografiju do koje je došao dugotrajnim radom i eksperimentiranjem u postupku dobivanja trajnosti slike.
Dvadeset godina kasnije, dagerotipiju će zamijeniti fotografija koja je 1859. godine prvi put izložena na Pariškom salonu, praćena raspravama o njezinoj umjetničkoj vrijednosti i pravu da bude izložena ravnopravno s drugim likovnim umjetnostima.
U Hrvatskoj se prvi dagerotipist Demeter Novaković pojavljuje u Zagrebu još iste godine kada je izum bio predstavljen u Parizu. Novaković je učio od samog Daguerra i već 1839.-1840. snimao Zagreb i okolicu, ali nažalost ni jedna njegova dagerotipija nije sačuvana. Najstarije hrvatske dagerotipije iz četrdesetih i pedesetih godina 19. stoljeća pohranjene su u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. U Splitu se dagerotipski izum javlja dvadeset godina kasnije. Iako je krajem 1848. godine u gradu djelatan dagerotipist Le Pescheur de Lyon, kao prvi stalni splitski fotograf zabilježen je Petar Zink koji stvara od 1859. godine.
Izložba 100 godina Fotokluba Split izborom više od sto fotografija koje obuhvaćajući vremensko razdoblje od 1911., kada je Fotoklub osnovan, do 2011. godine svjedoče o bogatoj povijesti kluba i splitske fotografije, ali i mijenama grada i njegove okolice. Neke od izloženih fotografija već su antologijske te su brojnim nacionalnim i međunarodnim priznanjima osigurale svojim autorima istaknuto mjesto u povijesti hrvatske, ali i svjetske fotografije.

Fotoklub Split utemeljen je kao klub fotografa amatera u travnju 1911. godine, a za njegovo su osnivanje zaslužni profesori Umberto Girometta i Juraj Božičević koji su obnašali funkciju prvog tajnika, odnosno predsjednika kluba. Juraj Božićević u vlastitoj je nakladi 1909. godine objavio knjigu Uputa u fotografiju, prvi priručnik o fotografiji na hrvatskom jeziku, rasprodan već u godini izdanja. Prvi svjetski rat prekinuo je djelovanje kluba koji nastavlja s radom tek nekoliko godina poslije Drugog svjetskog rata. Prava povijest kluba bilježi se tako, nakon značajnog, ali vremenski kratkog osnivačkog razdoblja, tek pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Tada započinje i do danas aktualna tradicija održavanja klupskih i autorskih izložaba u galeriji kluba te fotografskih tečajeva za fotoamatere koji će iznjedriti brojne nove talente i važna imena splitske fotografije. Do danas je Fotoklub Split ostao najvitalnije okupljalište splitskih fotografa, a hvalevrijedan pothvat kluba i njegova tadašnjeg vodstva je objavljivanje Fotomonografije Fotokluba Split 2004. godine.

Monografija donosi temeljit povijesni pregled devedeset i četiri godine djelovanja kluba te profesionalne i amaterske fotografije u Splitu i dragocjen je doprinos daljnjem istraživanju te važne dionice u povijesti hrvatske fotografije unutar koje je dugo bila neobrađena.

O povijesti splitske fotografije prvi je pisao Duško Kečkemet, povjesničar umjetnosti i fotograf amater koji je svoja znanja o fotografiji stjecao kao član Fotokluba Split i čija je fotografija akta (Torso, oko 1966.) našla svoje mjesto i na ovoj izložbi.
Izložba je svojevrsni vremeplov povijesti fotografije u Splitu i kronološki, od godine utemeljenja kluba, prati razdoblja obrađena u monografiji. Iz prvog, osnivačkog razdoblja klupske povijesti svoje su mjesto na izložbi našli Umberto Girometta, jedan od utemeljitelja kluba i rodonačelnik planinarske fotografije koja je i danas zastupljena u klubu, istaknuti predratni fotograf Julije Davidson u čiji su profesionalni fotografski Atelijer Zita rado zalazili građani Splita kako bi se portretirali, pozirajući samostalno ili u grupnim obiteljskim portretima. Kroniku grada bilježi i Luciano Morpurgo koji 1915. seli u Italiju gdje će ostvariti zapaženi opus, slikar Ante Katunarić koji se amaterski bavio fotografijom i Mirko Fagarazzi kojeg su često privlačili intimistički prizori iz splitske luke.

U razdoblju između dva svjetska rata aktivnost Fotokluba stagnira, ali fotografska djelatnost u Splitu nije zamrla. U gradu djeluje izuzetno velik broj profesionalnih fotografskih atelijera koji osim atelijerske redovito prakticiraju i reportažnu fotografiju čiji intenzivniji razvitak započinje upravo 1920-ih godina. Fotografije važnih društvenih, kulturnih i političkih događaja splitskim su profesionalnim fotografima dodatan izvor prihoda i reklama, a objavljuju ih u ilustriranim časopisima koji su važan izvor međuratne splitske fotografske kronike. Uz Matka Lenarčića koji se fotografijom bavio amaterski, autori predstavljeni na izložbi - Ante Borović (Foto Hollywood), Petar Ruljančić (Foto Olympia), Dragutin Carlo Stühler, Stevan Sinobad - istaknuta su imena splitske reportažne fotografije u razdoblju između dva svjetska rata o čemu svjedoče i izložene fotografije.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon višegodišnje stanke, Fotoklub Split postaje središte najznačajnijih fotografskih zbivanja u gradu i okupljalište nove generacije fotografa koji izlaze iz okvira amaterskog bavljenja fotografijom, sudjeluju na brojnim umjetničkim izložbama u zemlji i inozemstvu. Za svoj rad dobivaju zaslužena priznanja i nagrade među kojima izdvajamo izniman uspjeh na Pariškom bijenalu 1962. godine kada je, po zatvaranju izložbe, Međunarodni centar za umjetničku fotografiju u Parizu odlučio pohraniti u svoju fototeku sve izložene radove splitskih autora, a iste godine Fotografski savez Francuske uvrstio je Fotoklub Split u svjetsku rang listu najboljih klubova. Bilo je to svojevrsno prvo zlatno razdoblje splitske fotografije čiji su glavni protagonisti dali izniman doprinos povijesti fotografije u Hrvatskoj: Ante Jaklić, pokretačka snaga kluba, Nikola Vučemilović, prvi splitski autor s titulom majstora fotografije, Ljubomir Garbin, Petar Jović, Ivan Filipin, Andro Damjanić, Ivo Eterović. Zapaženi su i opusi Ivana Tolića, Ante Brboleže, Dubravka Malvića, Ede Pezzija, Jordana Treursića, Željka Hella, Mladena Nožice, Ante Režića, Vinka Marušića, Duška Kečkemeta, Danila Čovića, Bojslava Birimiše Dade, Petra Medića, Giannija Golla.

Šezdesetih godina raste broj članica Fotokluba Split, koji prvi u zemlji organizira nacionalne izložbe fotografija žena, među kojima su se kvalitetom i dugogodišnjom organizacijskom aktivnošću u klubu istaknule sestre Anka i Karmela Marasović, Zojka Garbin i Ivanka Rebac.

I dok je u prethodnom razdoblju prevladavala klasična crno-bijela fotografija koja se brisanjem granica između dokumentarne i umjetničke fotografije, odabirom motiva (portreti, krajolici, aktovi, urbana i ruralna svakodnevica), kadra, kompozicije, te prevladavajućom poetikom i estetikom lako svodi na zajednički nazivnik, splitsku fotografiju sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća karakterizira individualnost izričaja i pluralizam stilova, što u oba slučaja prati kretanja u svjetskoj fotografiji. Glavne karakteristike ovog razdoblja su sklonost ka eksperimentiranju medijem (fotografike, kolaži, fotomontaže...), izraženija likovna estetika i praćenje kretanja u suvremenoj umjetnosti (približavanje apstrakciji, geometrizmu neokonstruktivizma, nadrealizmu) te sve izraženiji konceptualni pristup koji preispituje dotadašnji estetski senzibilitet i poticaj je promjena fotografske slike.

Od kraja 1970-ih sve je češća pojava fotografije u boji, a javljaju se i prvi specijalizirani fotografi koji se posvećuju pojedinim temama (akt, kulturna baština, moda) i primijenjenoj fotografiji (reklamna, turistička fotografija). Za razliku od do tada prevladavajućih skupnih izložaba, sve učestalija su samostalna izlaganja članova.
Afirmirane autore prethodnog razdoblja - Vučemilovića, Garbina, Jovića, Filipina, Damjanića i Eterovića - zamijenit će nova imena. Uz praške đake Antu Verzottija i mlađeg Čedomira Butinu, kontinuiranim izlaganjem, kvalitetom i prepoznatljivom autorskom poetikom izdvajaju se Aljoša Krstulović, Zvonimir Buljević, Dražen Granić, Branko Ostojić, Pero Dragičević, Petar Vranković, Fedor Vučemilović, Igor Sillani. Iako u manjoj mjeri i dalje je prisutan reporterski nerv i bilježenje kronike grada koju s ustrajnošću snima Feđa Klarić, dok se u putopisnoj i planinarskoj fotografiji kvalitetom izdvaja alpinist Stipe Božić.

Treba spomenuti i autore koji sve češće izlažu na klupskim, a pojedini i na samostalnim izložbama 1980-ih: Ivica Bošnjak, Nenad Stanić, Zoran Krpetić, Željko Jović, Mladen Vrdoljak, Dragan Bulatović Dete, Joško Bojić Bili, Tonko Fagarazzi, Ivanko Miše Morski, Zrinka Buljević, Ivo Vlastelica, Ivo Vidović. Nekima je fotografija trajna posvećenost, a nekima ljubav kojom su se povremeno aktivnije bavili. Pojedini opusi, posebice glavnih protagonista eksperimentalne i konceptualne prakse koji su se približili sferi nadrealnog (Branko Ostojić, Dražen Granić) tek čekaju primjerenu valorizaciju doprinosa splitskoj i hrvatskoj fotografiji.

Devedesete godine u Hrvatskoj označile su, dijelom i silom prilika, povratak dokumentarnoj life-fotografiji. Rat u prvi plan donosi reportažnu fotografiju koja će ostati upisana kao važna dionica splitske i hrvatske fotografije krajem 20. stoljeća. Nekoliko fotoreportera, Matko Biljak, Božo Vukičević i Tom Dubravec, tada zaposleni u splitskoj novinskoj kući Slobodna Dalmacija, izdvojit će se visokom kvalitetom fotografija s bojišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, što im otvara i put suradnji sa stranim novinskim agencijama. Na izložbi je to razdoblje predstavljeno samo jednom fotografijom Matka Biljka koja prikazuje motiv iz Gline, ženu kojoj muž odlazeći na bojište ostavlja revolver za samoobranu (Muž i žena, 1991.), a koja snažnim emocionalnim nabojem i preispitivanjem čovječnosti u ratnim stradanjima najbolje svjedoči o pristupu ratnim temama trojice navedenih fotoreportera. Kvalitetu ratne fotografije zadržat će i u svom kasnijem radu. Osim njih, veliki broj članova Fotokluba Split su fotoreporteri koji surađuju s hrvatskim i stranim novinskim agencijama i najčešće izlažu life-fotografije: Nikola Vilić, Jakov Prkić, Mario Strmotić, Tomislav Bekavac, Veljko Martinović, Duje Klarić, Paun Paunović, Maja Prgomet, sadašnja predsjednica kluba, Stipe Marinović, Ante Čizmić i drugi. Vrsnošću u specijaliziranim temama istaknuli su se profesionalni fotografi Robert Matić u modnoj fotografiji i portretima, te Zoran Alajbeg u fotografijama spomeničke baštine, s naročitim majstorstvom za skulpturu. Portret je tema koja ne prestaje biti izazov profesionalcima i amaterima te je uz life-fotografiju najzastupljeniji i kod najmlađih članova kluba. Treba spomenuti i da je od kraja 20. stoljeća umjesto analogne sve zastupljenija digitalna fotografija.

Posebno izdvajamo autore koji se već u drugoj polovini 1980-ih predstavljaju na klupskim, ali i prvim samostalnim izložbama. Rino Efendić i Valentino Bilić Prcić još od svojih početaka afirmiraju novu poetiku i senzibilitet, njegujući čisti umjetnički izričaj i konceptualni pristup. Njihove su fotografije uvijek više od onoga što na prvi pogled prikazuju, istovremeno visokih estetskih dosega u promišljanju kadra, kompozicije i tehničke kvalitete, bilo da je riječ o analognoj ili digitalnoj fotografiji. Do danas su se predstavili nizom samostalnih izložaba te tematski i stilski zaokruženih ciklusa fotografija koji su ih afirmirali na fotografskoj i institucionalnoj umjetničkoj sceni u Splitu i Hrvatskoj. Sličan konceptualni pristup fotografiji njegovao je i mlađi Ivan Bura dok se aktivnije bavio fotografijom.

U nedostatku prostora nismo u mogućnosti navesti sve izlagače i protagoniste ove recentne dionice u povijesti kluba. Posljednjih godina nekoliko aktivnih članova fotoamatera predstavilo se tematski zaokruženim i zapaženim samostalnim izložbama: Jelena Popić, Darko Alfirević, Tonči Čorić, Vedran Marketić, Nenad Šaljić i drugi. Za mlađe među njima, čiji je talent još u začecima bio zapažen na klupskim izložbama, amatersko bavljenje fotografijom u okrilju kluba odredilo je odabir profesije i studija na Akademiji (Maja Midžor, Ivana Marinić Kragić, Lili Zaneta).

Povijest splitske fotografije predstavljena ovom izložbom važna je dionica povijesti hrvatske fotografije. Ujedno, izložba je i prilika da se splitska dionica i njezini autori valoriziraju i u kontekstu europske i svjetske fotografije za kojom najčešće nisu nimalo zaostajali već ravnopravno sudjelovali dobivajući međunarodna priznanja. Kontinuiranom izložbenom djelatnošću Galerije fotografije u Marmontovoj ulici u središtu Splita, edukativnom djelatnošću kroz fototečajeve, Fotoklub Split na čelu s novim, pomlađenim vodstvom i dalje njeguje ljubav prema fotografiji među mladim naraštajima i publikom te doprinosi razvoju i značaju uloge fotografije u Hrvatskoj.

Dr. sc. Sandi Bulimbašić
Location: Mairie du 6ème arrondissement
78, rue Bonaparte
75270 Paris Cedex 06
M° Saint-Sulpice
France
Phone : +33 (0)1 40 46 75 06
Fax : +33 (0)1 40 46 75 29
Internet Site : www.mairie6.paris.fr
Date: Thursday, July 12, 2018
Time: 18:30-20:00 CEST

id : 95779


Top